Glede staništa nije izbirljiva kako prema položaju tako i tlu no to ne znači da joj se ne mora osigurati dovoljna količina vode u pojedinim fazama vegetacije. Otpornost smokvinih stabala na hladnoću u većoj mjeri ovisi od zrelosti njezina drveta. Tijekom mirovanja vegetacije može kratkotrajno izdržati temperature do -15 °C. Mlada stabla i jednogodišnji izboji su osjetljivi na niske temperature. U kontinentalnim područjima poželjno ju je saditi na područjima zaštićenim od vjetra i niskih temperatura. Najobilnije i najkvalitetnije plodove daje uz navodnjavanje i temperaturu od 35 °C. Stablo u povoljnim uvjetima naraste debljine preko 1m i visine do 8 m.
Smokva bolje uspijeva na plodnim, rastresitim i lakšim tlima.

Razmnožavanje i sadnja

Smokva se može razmnožavati na tri osnovna načina: reznicama, cijepljenjem i sjemenkama. Ipak, neiskusnim se vrtlarima preporuča nabavka sadnice iz rasadnika koje imaju bolju rodnost.
U mediteranskim područjima smokvu je poželjno posaditi u jesen, a u proljeće u kontinentalnom području. Prije sadnje, sadnicama se skrati korijenje. Sadnicu treba postaviti na dubinu do koje je bila i u rasadniku. Korijen se prekrije zemljom koju treba dobro sabiti. Na tako sabijenu zemlju stavlja se umjerena količina gnojiva koja ne smije dodirivati korijen a zatim se prekrije s ostatkom zemlje i ponovo sabije. Po završetku sadnje smokvu treba obilno zaliti.
Razmak među sadnicama ovisi o sorti koju sadite, a kreće se o otprilike 4-5 m.

Održavanje nasada

Rezidba smokve se mora obavljati svake godine jer smokva teško zacjeljuje rane pa treba izbjegavati rezanje debljih grana. Redovitom rezidbom režemo samo tanje i mlađe grane što za smokvu ne predstavlja problem. Ukoliko ipak morate rezati deblje grane, nakon rezanje ih svakako premažite voćarskim voskom. Rezidba na smokvi podrazumijeva prorjeđivanje (uklanjanje izbojaka do osnove) i prikraćivanje (skraćivanje dužine izbojaka). U uvjetima navodnjavanja za rane sorte rezidba se obavlja poslije berbe, a kod kasnih sorata u svibnju.

Berba

Prve plodove možemo očekivati u trećoj godini. Plodovi se beru s peteljkom i nemaju sposobnost dozrijevanja nakon branja. Najbolje je brati u ranim jutarnjim satima kada nema rose.