Razmnožavanje reznicama

Razmnožavanje reznicama je jedan od oblika vegetativnog razmnožavanja. Ovakav način razmnožavanja je vrlo popularan s obzirom na njegovu jednostavnost i vrlo dobre rezultate i veliki broj biljaka koje se na ovaj način uspješno razmnožavaju. Ovako razmnožene biljke su po svojim karakteristikama identične biljci iz koje su nastali.



Reznica je vegetativni dio biljke (list, stablo, korijen) koji u povoljnim uvjetima formira korijen i izdanak te ih dijelimo u tri tipa:

     - zelene kojima razmnožavamo do sredine ljeta (jednogodišnji sočni dijelovi grana)
     - poludrvenaste koje ubiremo do u jesen (jednogodišnje izboji koji su pri vrhu još uvijek zeleni, a pri bazi odrvenjeli)
     - drvenaste kojima razmnožavamo većinu listopadnih vrsta, a uzimamo ih od jeseni, nakon opadanja lišća (potpuno odrvenjeli dijelovi stabljike)
 

Ubiranje kvalitetnih reznica

Preporuka je da se reznice uzimaju u jutarnjim satima, prije vrućine sa zdravih i dobro razvijenih izboja koji nemaju tragova bolesti ili štetnika. Važno je reznice što prije staviti u supstrat kako se zbog vrućine ne bi oštetile. Možete ih na kraće vrijeme staviti u najlon vrećicu na hladno i sjenovito mjesto. Dužina reznica neka bude između 10 i 15cm a rez kos, gladak i čist. Preporuča se korištenje oštrog i čistog noža kako ne bi došlo do nagnječenja stabljike prilikom uzimanja reznice. Eventualno se mogu koristiti oštre škare. S doljnje polovice uklonimo sve listove a ukoliko se radi o biljci koja ima velike listove možemo ostaviti svega 2 do 3 lista na vrhu reznice koje po potrebi možemo prerezati na pola. Najveća količina vode iz reznice isparava kroz listove a samim smo odvajanjem od matične biljke naglo smanjili količinu vode i hranjivih tvari koje reznica može osigurati za preostale listove pa smanjenjem lisne mase smanjujemo potrebu za vodom i hranom dok se ne razvije korijen koji je dovoljno snažan da opskrbljuje biljku potrebnim tvarima. Kod crnogorice reznice ne režemo, već otkidamo zajedno s komadićem starog drva (takozvana reznica s petom). Ako uzimamo reznice sa ruža, onda one moraju biti nešto duže i imati najmanje tri do četiri okca. Kod ruža reznicu uzimamo u kolovozu, s još nedozreloga jednogodišnjeg izboja.
 

Sadnja reznica

Kao supstrat koristimo mješavinu treseta i riječnog pijeska ili pak gotov supstrat za ukorjenjivanje a za bolje rezultate reznice možete umočiti u prah za pospješivanje ukorjenjivanja. Umjesto supstrata reznice nekih biljaka poput lovorvišnje, oleandera, bršljana i drugih možete staviti u vodu. Prednost ovog načina je što prije sadnje možete vidjeti koja reznica je pustila korijen a koja je propala. Nedostatak je što je tako razvijen korijen vrlo nježan pa morate biti oprezni kod sadnje. Kod korištenja supstrata reznice do polovice utisnemo u supstrat, zalijemo, a posudu prekrijemo prozirnom vrećicom ili plastičnom bocom da bi osigurali potrebnu vlagu. Ukoliko bude dolazilo do zamagljivanja možemo izbušiti manju rupu da višak pare može izaći. Zasađene reznice smjestimo na sjenovito mjesto. Idealna temperatura ukorjenjivanja je 23-27 Celzijevih stupnjeva, a vlažnost zraka oko 80 posto. Daljnja se njega sastoji u održavanju vlažnosti supstrata te povremenom prozračivanju. S napredovanjem malih listića a prije presađivanja uklonimo pokrivalo kako bi privikli biljku na nove uvjete.

Neke će se vrste ukorijeniti za nekoliko tjedana, dok je nekima potrebno i nekoliko mjeseci. Vjerojatno se sve reznice neće ukorijeniti pa je preporuka da pripremite veći broj reznica od vaših potreba.