|
Bršljan
(Hedera helix)
Bršljan je višegodišnja drvenasta zimzelena biljka. Vrlo je zahvalan jer
brzo raste i ne traži pretjeranu njegu. Podnosi niske temperature.
Penje se uz drveće, zidove, ograde i druge različite podloge, za koje se
pričvršćuje naknadno razvijenim korijenima koji se razvijaju na
osjenčanoj strani stabla. Takvi korijeni ne uzimaju hranu od živog
drveta već im ono služi kao oslonac. Pravo je rješenje za prikrivanje
starih zidova ili ograda kao i zaklanjanje pogleda.
Bršljan koji puže fasadom kod mnogih budi slike vlage i zidova koji se
mrve, međutim znanstvenici tvrde da |
 |
|
se ova biljka nepravedno krivi za uništavanje
nekretnina.
Znanstvenici su otkrili da biljka zapravo štiti
zidove. Studija otkriva da mreža bršljanovih tamnozelenih listova
predstavlja toplinsku zaštitu koja štiti od ekstrema u temperaturi i
vlazi. Također štiti od oštećenja izazvanih sve većim zagađenjem zraka.
Bršljan kao toplinski pokrivač zagrijava zidove za 15 posto na hladnom
vremenu i hladi ih za 36 posto kad je vruće.
Ipak, istina je da biljke loše djeluju na one zgrade koje su već
oštećene jer bršljan lako nađe put u pukotine i rupe.
Uzgoj
Rezidbu dobro podnosi, njome postaje gušći, a tako se i podmlađuje
biljka. Od njihove bujne zelene mase mogu se oblikovati zelene
skulpture, tzv. topiariji jer se bršljan može orezivati u bilo koje doba
godine.
Stabljike mogu biti do 50m dugačke, a u visinu naraste 20-30m na za nju
prikladnim mjestima, kao što je drveće i zidovi. Javlja se na vlažnim i
humusnim zemljištima, ali dobro podnosi i kamenita i vapnenasta tla.
Razmnožavanje
Bršljan se lako razmnožava. Ljeti pomoću poluzrelih mladica novog rasta
ako želimo dobiti biljke puzavog rasta. Ako za razmnožavanje
upotrijebimo stariji izdanak dobit ćemo biljku više grmastog tipa rasta.
Odsijecite reznice vrhova duge 10cm, odmah ispod lisnog čvora te ih
stavite u posudu s vodom. Kada pusti korijene posadite ih u posudu s
mješavinom zemlje i pijeska u jednakim dijelovima. Na dno posude stavite
šljunak ili manje kamenčiće zbog boljeg protoka vode.
Bršljan se može razmnožavati i tako da se reznice odmah stavljaju u
posudu sa jednakih dijelova treseta i pijeska. Reznice zahtijevaju
odgovarajuću vlažnost supstrata i temperaturu oko 15 stupnjeva. Posude
možemo prekriti prozirnom folijom ili staviti u posudu za razmnožavanje
koja se zatvara. Nakon dva do tri tjedna će se ukorijeniti. Tada
se otvara posuda, a biljku treba zalijevati.
Sve puzavice koje imaju drvenasto stablo i dobro razvijen, razgranat
korjenov sustav, treba zasaditi nešto dalje od zida na udaljenosti 70 -
80 cm kako bi se izbjeglo da korijenje dođe u dodir sa temeljem kuće. Ako
se pak puzavice sade uz ogradu onda se sade na nešto manjem razmaku,
50 cm.
Kako bi ubrzali rast i grananje bršljana, mlade izboje treba poleći i
pričvrstiti uz zemlju gdje će vrlo brzo doći do rasta postranih izboja.
Oprez
Bršljan je istovremeno ljekovita i otrovna biljka. Svi dijelovi biljke
mogu izazvati ozbiljne probleme ukoliko se progutaju.
Bršljan je osjetljiv na crvenog pauka, štitaste i biljne uši i na
gljivičnu pjegavost listova. |